LUNOS d.o.o.

 

RADNO VRIJEME PRODAJE:

Ponedjeljak - petak: 09:00-17:00
Sobota i nedjelja: Zatvoreno

 

 +385 99 830 7558

 

E-mail:

lunos@lunos-hrvatska.com

LUNOS d.o.o.

 

RADNO VRIJEME PRODAJE:

Ponedjeljak - petak: 09:00-17:00
Sobota i nedjelja: Zatvoreno

 

 +385 99 830 7558

 

E-mail:

lunos@lunos-hrvatska.com

LUNOS Hrvatska

 

RADNO VRIJEME

 

PRODAJNO MJESTO ZAGREB

 

Pon, sri, čet: 08:00-16:00

Uto: 8:00-18:00

Pet: 08:00-14:00

Sub i ned: Zatvoreno

 

PRODAJNO MJESTO SPLIT

 

RADNO VRIJEME

prema dogovoru

 

 +385 1 4816 581

 

E-mail:

lunos@lunos-hrvatska.com

Često postavljena pitanja

U nastavku su navedeni odgovori na najčešće postavljena pitanja naših kupaca. Ako imate dodatna pitanja, slobodno se obratite našim iskusnim stručnjacima koji će vam rado odgovoriti.

 

Upite možete postaviti putem obrasca za kontakt ili nam pošaljite poruku elektroničke pošte na adresu lunos@lunos-hrvatska.com.

Potreba za ventilacijskim sustavima nastala je ponajprije zbog novonastalih uvjeta koje diktiraju zahtjevi za uštedom energije u zgradama. Naime, propusnost zraka u modernim zgradama s čvrsto zabrtvljenim prozorima i vratima iznimno je niska. Neplaniranom i nasumičnom ventilacijom prostorija često se troši energija koju smo uložili u zagrijavanje zraka. Nedovoljna ventilacija stvara nezdrave životne uvjete zbog nastanka prekomjerne vlage i plijesni. Problem rješavaju kvalitetni i pouzdani ventilacijski sustavi.

Ventilacijski sustav Lunos decentralizirani je sustav koji funkcionira po načelu podtlaka. U prostorije se ugrađuju dovodi zraka koji osiguravaju stalan dotok svježeg zraka i ventilator koji neprekidno odvaja potrošeni zrak iz prostorija.

 

Budući da se sustav ugrađuje brzo i bez potrebe za većim zahvatima, može ga se ugraditi u bilo koje godišnje doba, kao i u bilo kojoj fazi gradnje ili obnove, a prikladan je i preporučljiv za ugradnju u starije objekte u kojima već prebivate i želite podignuti kvalitetu života.

Da biste ugradili ventilacijski sustav Lunos, morate uvesti struju do mjesta ugradnje ili montaže ventilatorskog sustava dok će sve ostalo obaviti naši stručnjaci.

Rezultat kontrolirane ventilacije poboljšana je mikroklima i zdrave prostorije bez prekomjerne vlage, neugodnih mirisa te posljedično i plijesni, što pridonosi dobrom raspoloženju. Kvalitetni ventilacijski sustavi na taj način stalno dovode svjež zrak i odvode potrošeni zajedno sa svim štetnim česticama.

Ventilacijski sustavi automatski odvode potrošeni zrak s neugodnim mirisima, suvišnom vlagom i štetnim česticama te dovode svjež filtrirani zrak.
Uklanjanjem suvišne vlage održavaju primjereno zdravo stanje zgrade i klime te sprječavaju nastanak plijesni i povoljnih životnih uvjeta za grinje.
Onemogućuju stvaranje propuha te prodor vanjske buke i prašine.
Olakšavaju život alergičarima osiguravanjem prikladno filtriranog zraka bez alergena. Štede energiju.

Kod decentralizirane ventilacije bez sustava ventilacijskih vodova između prostorija, veći broj pojedinačnih ventilatora odvodi potrošeni zrak prema van putem ventilacijskih kanala ili izravno kroz vanjski zid. Svježi zrak ulazi kroz ulazne zidne jedinice u sobama. Vratni ili ostali ventilacijski otvori osiguravaju protok zraka između prostorija.

Kod centralizirane ventilacije potrošeni se zrak odvodi van putem sustava ventilacijskih vodova u svakoj prostoriji koji su povezani sa središnjim ventilatorom i ventilacijskim kanalom. Svježi zrak ulazi na isti način kao i kod nepovezane ventilacije

Što je sve potrebno za ventilaciju modernih zgrada?
Kolika je stvarna ušteda energije i novca u praksi?
Kako postaviti i montirati sustav i njegove sastavne dijelove?
Koliko je bučna ventilacija prostorija? Glasnoća kvalitetnih ventilacijskih sustava pri osnovnom stalnom radu obuhvaća raspon od 26 do 32 dB (30 dB je tihi šapat).
Na koje sve načine sustav prigušuje zvuk?
Koliko nam je energije potrebno za rad sustava?
Koliko iznose investicijski i radni troškovi?
Je li zajamčeni rad usklađen s potrebama objekta i njegovih korisnika?
Omogućuje li sustav ugradnju zaštite od požara?
Uklanja li sustav prekomjernu vlagu automatski?

Prikladnu, ugodnu, higijensku ventilaciju.
Kvalitetu, trajnost i sigurnost.
Uštedu pri grijanju i energetski učinkovitu ventilaciju.
Pažljivo isplanirati i provesti sustav koji kontrolira i uklanja prekomjernu vlagu u zraku.
Cijeli sustav također mora zadovoljiti zahtjeve zaštite od požara i buke.

Najčešća su dva osnovna načina, za životne prostore kao cjelinu, odnosno za stan, kuću, apartman i samo za pojedinačne prostorije, poput sanitarnog čvora, kuhinje itd.

Neprekidnom dostatnom ventilacijom i senzorima vlage u ventilatorskoj jedinici.

Ventilatori se ugrađuju u prostorije s najlošijom kvalitetom zraka (kuhinja, kupaonica + WC, praonica). Oni crpe tj. odvode zrak van iz tih prostorija u kanale ili ga izravno oslobađaju kroz vanjski zid. Na taj način stvaraju mali podtlak (8 pascala) koji omogućuje polagan i neometan dotok svježeg zraka kroz ulazne jedinice u prostorijama.

Ulazne jedinice za zrak postavljaju se u sobama i rade gotovo nečujno, bez struje. Opremljene su zaštitom od propuha, prigušivačem vanjskih zvukova i filtrom za prašinu. Raspoloživi su i elektrostatički filtri za pelud. Postavljaju se u sobe iznad prozora, odnosno slijeva ili zdesna prozoru u visini gornjeg ruba prozora. Isto vrijedi i za vrata balkona.

Zrak struji između prostorija kroz otvor ispod vrata, odnosno vratnu ili zidnu rešetku.

Da biste omogućili zadovoljavajuću izmjenu zraka (0,4 – 0,8) kojim se stanari opskrbljuju nužnim kisikom, nužno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila:


Dovod svježeg zraka:

  • Dječja soba 25 – 35 m³/h
  • Spavaonica 40 – 50 m³/h
  • Dnevna soba 40 – 60 m³/h
  • Ured po osobi: 25 – 30 m³/h

Odvod otpadnog zraka:

  • Kuhinja: 30 – 50 m³/h
  • Kupaonica 30 – 50 m³/h
  • WC 20 – 40 m³/h

Četveročlano kućanstvo u prosjeku dnevno izluči 12 litara vode. Što je zgrada bolje zabrtvljena i izolirana, to je važnije transportirati vlažan zrak van i zamijeniti ga svježim. To nam omogućuje kvalitetan ventilacijski uređaj. Jedino tako gotovo sigurno nećete naštetiti svom zdravlju i zgradi.

 

Stvaranje vlage u četveročlanom kućanstvu u litrama/dan:

  • Disanje: 4 – 5

  • Biljke 2 – 3

  • Kuhanje 2 – 3

  • Tuširanje/kupanje 2 – 3

  • Ukupno 10 – 14

Uz temperaturu i onečišćenost, količina vlage u zraku treći je najvažniji indikator kvalitete. Relativna vlaga u zraku značajno utječe na dobro raspoloženje, optimalna iznosi između 40 i 60 %, idealna 50 %, a veća od 80 % uzrokuje nastanak plijesni. Relativna vlažnost pada zimi kada se hladan zrak izvana zagrije u prostoriji. Da bi zračna klima u prostorijama bila ugodna i zdrava, preporučuje se kontinuirana ventilacija.


Najveća količina vlage (u gramima) u m3 zraka mora se približno podudarati s temperaturom zraka. Broj stupnjeva u zraku mora približno odgovarati količini vode u njemu izraženu u gramima. Na 5 °C zrak može sadržavati najviše 5 g vode, što znači da vlažnost iznosi 100 %. Na 22 °C zrak može sadržavati najviše 22 g vode, što opet znači da vlažnost iznosi 100 %. Ovako je lakše razumjeti kako hladnim zimskim zrakom »sušimo« svoje prebivalište.


Međutim, na dobro raspoloženje u stanu utječe velik broj čimbenika:

  • temperatura zraka,

  • relativna vlaga,

  • brzina kretanja zraka,

  • temperatura zidova i podova,

  • količina svježeg zraka ...


Preniska vlažnost u stanu može uzrokovati različite bolesti, dok je prekomjerna vlažnost glavni uzrok nastanka plijesni.

Preniska vlažnost u stanu, odnosno ispod 40 %, može uzrokovati razne zdravstvene tegobe, poput alergije, prehlade i otežanog disanja. Isušivanjem zraka nastaje veća količina prašine koja u kontaktu sa zagrijanim površinama izlučuje različite čestice koje nadražuju dišne organe. Previsoka vlažnost, iznad 60 %, uzrokuje nastanak plijesni na unutrašnjim površinama. Teško je utvrditi pravi uzrok nastanka prekomjerne vlage zato što je povezan s mnogobrojnim čimbenicima. Među uzroke nastanka vlage u prostorijama ubrajamo disanje, znojenje, umivanje, kuhanje, pranje, sušenje rublja, nedovoljna ventilacija… Sve to i još mnogo toga pospješuje skupljanje prekomjerne vlage u prostorijama. Drugi skup nepravilnosti nastaje zbog građevinskih nedostataka, oštećenja, konstrukcijskih grešaka te naposljetku preuranjenog useljenja u nedovršeni (neosušeni) stan.
Pretjerana vlažnost glavni je uzrok nastanka plijesni. Za njezin je razvoj dovoljno 80 % vlažnosti u prostorijama, a ovisi i o temperaturi rosišta na koju utječu temperatura i vlaga. Plijesan uspijeva, kako u tamnoj, tako i u svijetloj okolini te je potrebno 2 do 6 mjeseca da se razvije.


Plijesan u životnom prostoru ubraja se među najiritantnije pojave modernog života. Mnoštvo je mogućnosti nastanka plijesni na toplinskim mostovima svih zgrada koje nemaju kvalitetnu termoizolaciju i ventilaciju. Zbog toga je uzaludno uklanjati posljedicu (tj. plijesan) jer uklanjanjem uzroka vlage nestaje i plijesan. Uklanjanje uzroka nije uvijek jednostavno jer treba utvrditi izvor vlage. Vanjska je posljedica loše hidroizolacije, oborinskih voda iz žljebova, neispravnih vodovodnih instalacija ili krova. Unutarnja se kondenzira na toplinskim mostovima oboda zgrade. Najčešće se pojavljuje u gornjim kutovima i iza neventiliranih elemenata pored vanjskih zidova (ormara). Ona nastaje zbog cvijeća, sušenja rublja, kupanja, disanja, kuhanja... Prosječna četveročlana obitelj u 24 sata proizvede 10 – 15 litara tekućine koja se iz životnog prostora uklanja ventilacijom putem prozora (stari način ventilacije) ili mehanički rekuperacijom, odnosno vraćanjem topline putem modernog ventilacijskog sustava.

Pravilna ventilacija značajno utječe na potrošnju energije za zagrijavanja. Zbog veće nepropusnosti zraka na ovojnicama, posebnu pozornost treba posvetiti neprekidnoj ventilaciji, pogotovo pri mijenjanju prozora u starijim zgradama. Potreba za ventilacijskim sustavima nastala je ponajprije zbog uvjeta koje diktiraju zahtjevi energetske učinkovitosti u zgradama. Niski stupanj propusnosti zraka imaju moderne zgrade i obnovljene postojeće zgrade s čvrsto zabrtvljenim prozorima i vratima te dodatnim slojem toplinske izolacije. Neplaniranom i nasumičnom ventilacijom prostorija često se troši velika količina energija koju smo uložili u zagrijavanje prostorija.


U prostorijama koje nemaju kontinuiranu mehaničku ventilaciju ili se još uvijek prozračuju na klasičan način povremenim otvaranjem prozora, nastaju neugodni mirisi, raste temperatura zraka i koncentracija ugljikova dioksida, vlage i plijesni te se smanjuje količina kisika. Problem rješavaju kvalitetni i pouzdani ventilacijski sustavi.

 

Prednosti ventilacijskih sustava sljedeće su:

  • automatski odvode potrošeni zrak s neugodnim mirisima,

  • odvode suvišnu vlagu i štetne čestice te dovode svježi filtrirani zrak,

  • uklanjanjem suvišne vlage održavaju primjereno zdravo stanje zgrade i klime te sprječavaju nastanak plijesni i povoljnih životnih uvjeta za grinje,

  • onemogućuju stvaranje propuha te prodor vanjske buke i prašine,

  • olakšavaju život alergičarima osiguravanjem prikladno filtriranog zraka bez alergena te ponajprije

  • štede energiju.

Ako se odlučite za ugradnju određene vrste ventilacijskog uređaja i sustava u nekom objektu, morate birati između više mogućnosti. U slučaju da gradite novu kuću, veoma je korisno i ekonomično donijeti odluku što je prije moguće kako bi već prilikom postavljanja temelja objekta obavili određene jednostavne i jeftine radove koji olakšavaju i značajno snižavaju cijenu ugradnje ventilacijskog sustava. Investitor donosi stratešku odluku nakon konzultacije sa stručnjakom na temelju ispitanih tehničkih mogućnosti.


Zbog toga u nastavku teksta nudimo opise pojedinačnih rješenja navođenjem sastavnih dijelova, procjene vrijednosti investicije i nužnih priprema objekta za naknadnu ugradnju ventilacijskog uređaja.


DECENTRALIZIRANI VENTILACIJSKI SUSTAVI

Kod decentralizirane ventilacije bez sustava ventilacijskih vodova između prostorija, veći broj pojedinačnih ventilatora odvodi potrošeni zrak prema van putem ventilacijskih kanala ili izravno kroz vanjski zid. Svježi zrak ulazi kroz ulazne zidne jedinice u sobama. Vratni ili ostali ventilacijski otvori osiguravaju protok zraka između prostorija.
Decentralizirani sustavi funkcioniraju po poznatom načelu regenerativne izmjene topline koju su određene tvrtke dovele do savršenstva. Tzv. spremnik topline postavljen je usred zračnog toka koji stvara ekonomični motor s aksijalnim ventilatorom. Ventilator svojim radom ciljano mijenja smjer zračnog toka, a rekuperacijska jezgra ispunjava se toplinskom energijom zraka koji napušta prostor te ju ispušta u dovedeni zrak. Navedeni je proces toliko učinkovit da se prilikom ventilacije gubi tek 10 % energije za zagrijavanje. Da bi se zrak ravnomjerno odvodio i dovodio, nužno je ugraditi dvije jedinice, tj. parni broj ventilacijskih uređaja. Također je važno imati učinkoviti filtar. Alergičari mogu prodisati jer pelud, prljavština i čestice prašine više ne mogu prodrijeti u životni prostor. Filtri su trajni i jednostavni za čišćenje.


Decentralizirani ventilacijski sustavi mogu se koristiti, kako u novogradnji, tako i u saniranim objektima. Sustav se u novogradnji može ugraditi postavljanjem zidnog kućišta između cigli ili se ugrađuje naknadno, odnosno prilikom sanacije, bušenjem rupe u zidu promjera 160 mm posebnom krunskom bušilicom. Pritom zid mora biti debeo minimalno 30 cm (uključujući izolaciju). Uređaji se izravno spajaju s upravljačkom jedinicom (220 V) pomoću kabela niskog napona (12 V).


Nekoliko modernih decentraliziranih sustava koji omogućuju protok zraka i do 1300 m3/h dostupni su kao ventilacijska rješenja za veće objekte, kao što su vrtići, škole ili poslovni prostori veće kvadrature, koji imaju posebne zahtjeve u vezi s količinom izmijenjenog zraka.

 

CENTRALIZIRANI VENTILACIJSKI SUSTAVI

Kod centralizirane ventilacije potrošeni se zrak odvodi van putem sustava ventilacijskih vodova u svakoj prostoriji koji su povezani sa središnjim ventilatorom i ventilacijskim kanalom. Sustavi se odlikuju značajkama sličnima onima gore opisanih decentraliziranih sustava.

Želite znati više?